Urednik

Analize

21 mart 2023

Pogodaka: 185

Prema podacima sa stranice Trading Economics^[1], najvišu godišnju inflaciju u 2022. godini od čak 255 posto ima Zimbabve, zatim slijede Venecuelu (157 posto), Libanon (158 posto), Sirija (134 posto) i Sudan (107 posto). Prema istom izvoru, najveću stopu inflacije u Evropi imala je Turska - 64 posto, zatim Moldavija (31 posto), Ukrajina (27%), Mađarska (23%), Latvija (22 posto), Litva (22 posto), Estonija (18 posto), Crna Gora (18 posto) i Bugarska (17 posto). Bosna i Hercegovina nalazi se na 12. mjestu s povećanjem inflacije od 16 posto, Srbija je zauzela 15. mjesto (15 posto), a Hrvatska se našla na 17. mjestu s 14 posto. Prema Izvještaju Monstata porast potrošačkih cijena u Crnoj Gori u 2022. godini iznosio je 17,2 procenata^[2].

Kada je u pitanju crnogorska ekonomija, pokazalo se privredni sistem, nakon decenije ekonomske distorzije, nije mogao da izbalansira brojne neravnoteže i duboko ukorijenjene sistemske deformacije kao što su visok spoljni dug, budžetski deficit, niska pokrivenost uvoza izvozom, visoko učešće sektora usluga u privrednoj strukturi, visoka nezaposlenost i drugo. Jednim dijelom podstaknute geostrateškim izazovima kao što su rat u Ukrajini, energetska kriza i sl., navedene poteškoće su vremenom svom jačinom izbile na površinu, što se kada je u pitanju visoka stopa inflacije manifestuje sve lošijim životnim standardom i sl, posebno brojne grupacije primaoca penzije i raznih drugih vidova socijalne pomoći.  

Vlada Crne Gore je u međuvremenu nastojala je da ublaži rast cijena pojedinačnim “mjerama” kao npr. smanjenjem akciza na naftne derivate, zatim te nekim vidom administrativne “kontrole” cijena jednog broja osnovnih životnih namirnica. Međutim, kako su navedene mjere osmišljene na brzinu, s tim nisu bile sistemskog karaktera, dakle, dugoročno prijemčive, sve se na koncu svelo na pokušaj da se u oboljelo tkivo naše privrede ugrade faktori ekonomske prinude. Time su se dodatno podstakle monopolističke strukture koje su za sebe prigrabili vodeći domaći trgovinski lanci, čime su stvoreni “uslovi” za još veću inerciju, razne vidove neodgovornosti, socijalizaciju rizika i redistribuciju siromaštva, pa sve do pokušaja nacionalizacije svega i svačega. Ujedno, nastavljena potrošnja bez pokrića, visok uvoz svega i svačega, repromaterijala, robe široke potrošnje i drugo, izazvali su težak rascjep u budžetu što se pokušalo amortizovati dodatnim i skupim zaduživanjem, a sve skupa je hranilo inflaciju. Time je, po svojoj prirodi kancerogena, inflaciona spirala svojim krakovima obuhvatila sve domaće privredne tokove, s tim da prijeti da metastazira, što rezultira daljim socijalnim raslojavanjem, poremećajima na tržištu rada, pri čemu se radi o visokoj nezaposlenosti i odlivu nezaposlene omladine, tj. socijalnog kapitala. S obzirom na visoku uvoznu zavisnost crnogorske ekonomije, ovo nije iznenađujuće, i može se očekivati i u narednom periodu. Dostignuti nivo inflacije u zemljama u regionu u periodu 2018.-2022.godina prikazan je na grafiku koji slijedi.

 Izvor: EBRD Transition Report 2022-23: Business Unusual.

Naš inflatorni proces nije od juče, a ispisane hipoteke na račun budućnosti po osnovu prekomjernog i neproduktivnog zaduživanja koje se ovih dana kao proces odvija na dnevnom nivou, pristižu u vidu enormnih otplata svih dospjelih obligacija tokom ove i narednih godina. Konačno, kao posljedica deindustrijalizacije, s tim da učešće prerađivačke industrije i dalje nastavlja da smanjuje, može se objasniti visoko učešće sektora usluga u strukturi bruto društvenog proizvoda od preko 60 procenata. Konačno, brine spoznaja da je neracionalna i prevelika domaća potrošnja praćena neracionalnim sistemom državnih institucija i mnoštvom činovnika u javnoj upravi, što su samo neki od ključnih uzročnika daljeg rasta inflacije. U takoj situaciji logično dolazi do usijanja i zaoštravanja vremenom niza nagomilanih protivrječnosti, a ekonomska kriza se na nacionalnom nivou pretvara u političku.

^[1] Putnikofer.hr/zivot/koje-zemlje-imaju-najvecu-inflaciju

^[2] Monstat, Izvještaj br.1/2023; decembar 2022,godina