EFEKTI NAJAVE SELEKTIVNOG POVEĆANJA MINIMALNIH PENZIJA

Analize
Pogodaka: 90

NAJAVA POVEĆANJA MINIMALNIH PENZIJA NA 450 € - EFEKTI

Prema najavi iz Vlade minimalne penzije bi sa povećale sa 300€ na 450€ ili za 50%.

Komentar:

  • Jednokratno povećanje minimalne penzije od 162,45€ koje su primali 16.675 korisnika u 2022. godini povećala se na zajedno sa  na 253,61€ čime se povećao broj korisnika na 40.162. Ukupno povećanje ovog sa najavljenim povećanjem u januaru 2024. god. značiće porast minimlane penzijeod 234% ili 2,34 puta. Minimalna penzija više nego udvostručena pokazuje koliko su bile niske penzije. Međutim, to pokazuje koliko je preko 100.000 penzionera oštećeno jer njih 63.325 korisnika nije dobilo adekvatno povećanje penzija (neki su dobijaju 150€ a neki ... 50€ ... 1€) kao ovih sa minimalnom penzijom i njih 40.000 penzionera koji uopšte nijesu dobili nikakvo povećanje kada i minimalne penzije. U 2024. god. biće nezadovoljni svi korisnici minimalnih penzija, njih 80.000 jer se najavljuje da za njih neće biti redovnog usklađivanja penzija po osnovu rasta prosječnih zarada i inflacije.
  • Selektivno povećanje penzija koje se odnosi na najniže penzije povećava broj penzionera sa minimalnom penzijom sa 16.675 ili 14% na 40.162 korisnika (porast 240%) ili 33% ukupnog broja penzionera poslije prvog povećanja a biće ih poslije najavljenog povećanja u januaru 2024. god. oko 80.000 ili 66% ukupnog broja korisnika (Model penzija iz bivšeg SSSR-a: svi penzioneri istu penziju).
  • Ovakav pristup "brige" za penzionere otkriva neetički pristup tretiranju penzionera kao biološka bića koja treba samo da preživljavaju. Ovakav animalistički pristup je moralni poraz Crne Gore u trećoj deceniji 21. vijeka.
  • Jednokratna povećanja penzija vrše se na nepravedan način jer se svi penzioneri ne tretiraju na isti način.
  • Nepravedan tretman penzionera, tj. selektivnim povećanjem samo najnižih penzija je u suprotnosti sa čl. 112 Zakona o penzionom i invalidskom osiguranju kojim se propisuje utvrđivanje visine penzije shodno ostvarenim zaradama, tj. izdvojenim doprinosima za penzijsko i invalidsko osiguranje i dužine radnog staža. Direktna posledica je brisanje razlike između većine penzija po osnovu izdvajanja doprinosa i dužine radnog staža tako da istu, i to minimalnu penziju, imaju penzioneri sa 15 god. staža i oni sa 30 godina staža; kao i oni koji su npr. duplo više izdvajali doprionsa za penzijsko osiguranje tokom svog radnog vijeka.
  • Po sadašnjem modelu međugeneracijske solidarnosti, uplaćeni doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje zaposlenih su prihodi Fonda PIO prema Zakonu o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje. Međutim, ta sredstva se znatnim dijelom koriste kao socijalna sredstva penzionerima koji više dobijaju nego što su izdvojili u svom radnom vijeku.